Postupanja nadležnih tijela
Sva tijela koja postupaju povodom nasilja u obitelji dužna su postupati hitno i obzirno prema žrtvi nasilja te primjereno štititi prava žrtve nasilja u obitelji. Svi postupci pokrenuti radi zaštite od nasilja u obitelji su hitni. Svako nadležno tijelo, a to su u pravilu policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su provesti pojedinačnu procjenu potreba žrtve te ocijeniti postoji li potreba za posebnim mjerama zaštite kako bi se žrtva dodatno zaštitila. Žrtva nasilja u obitelji ima pravo izraziti svoje želje. Postupanje nadležnih tijela propisano je Pravilnikom o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve (Narodne novine broj 106/17).
Policija
Policijski službenik u pravilu prvi ostvaruje kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji pa je dužan upoznati žrtvu s njenim pravima i načinom na koji ih može ostvariti. Neovisno o tome želi li žrtva prijaviti kazneno djelo, policijski službenik žrtvi nasilja u obitelji uručuje obrazac s informacijama o pravima žrtava nasilja u obitelji kao i popis s kontakt podatcima državnih i civilnih službi za podršku žrtvama.
Državne i civilne službe za podršku žrtvama nasilja u obitelji u RH su:
- 7 odjela za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim sudovima,
- Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja – 116 006
- kontakt podaci organizacija iz „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela i prekršaja“ te
- kontakt podaci o ostalim specijaliziranim organizacijama.
Policijski službenik dužan je izvršiti pojedinačnu procjenu žrtve radi utvrđivanja specifičnih potreba zaštite te sukladno procjeni poduzimati mjere zaštite žrtve. (Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika, Narodne novine 20/22)
Obveza je policije prije početka razgovora sa žrtvom utvrditi njezine potrebe i prava koja u policiji želi realizirati i to:
- da je ispita osoba istog spola,
- da joj se omogući nazočnost osobe od povjerenja,
- potrebu za osiguranjem medicinske pomoći,
- potrebu za zbrinjavanjem članova obitelji i djece,
- da ne odgovara na pitanja koja se odnose se na strogo osobni život a nisu u vezi s kaznenim djelom i da se žrtva u policiji prijavi kao oštećenik.
Policijski službenik je dužan zaštititi žrtvu ili drugu osobu koja je dala ili može dati podatke u vezi s nasiljem u obitelji ili njima blisku osobu, ako im prijeti opasnost od počinitelja nasilja ili drugih osoba. Mjere zaštite koje je policija dužna osigurati su: fizička zaštita, tehnička zaštita i smještanje ugrožene osobe u sigurno sklonište. Prilikom izdavanja navedenih mjera, žrtvu, oštećenika ili drugu osobu obavijestit će se o sadržaju mjera zaštite i njezinim obvezama tijekom njihovog provođenja. Osim toga policija je dužna žrtvi osigurati da se izbjegne susret s počiniteljem u prostorijama suda i policije; osigurati žurno postupanje provođenjem kriminalističkog istraživanja bez nepotrebnih odgađanja; djetetu žrtvi ili svjedoku nasilja pružiti posebne mjere zaštite u skladu s najboljim interesom djeteta.
Državno odvjetništvo
Državni odvjetnici ili istražitelji jednako kao i policijski službenici dužni su obavijestiti žrtvu na njoj razumljiv način o pravima koja joj pripadaju te o pravima koja žrtva ima kao oštećenik i uvjeriti se da je žrtva danu obavijest o pravima razumjela. Prije ispitivanja žrtve, tijelo koje provodi ispitivanje će u suradnji s tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela, provesti pojedinačnu procjenu žrtve koja uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ako postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti. (Zakon o kaznenom postupku)
Hrvatski zavod za socijalni rad
Hrvatski zavod za socijalni rad povodom prijava, obavijesti ili saznanja o nasilju u obitelji surađuje s policijom, zdravstvom, odgojnim i obrazovnim ustanovama, kao i općinskim državnim odvjetništvima i sudovima. U slučaju saznanja o nasilju u obitelji stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad uspostavljaju kontakt sa žrtvom po službenoj dužnosti kako bi se žrtvu osnažilo i pružila joj se sigurnost. Ovisno o okolnostima slučaja žrtvi je nužno osigurati smještaj u sigurnoj kući uz njezinu suglasnost. U suradnji s policijom žrtva ima pravo da joj se omogući odlazak u obiteljski dom radi uzimanja osobnih stvari potrebnih za smještaj u sigurnoj kući.
Stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad prilikom postupanja o sumnji na nasilje u obitelji dužni su:
- upoznati žrtvu s mogućnosti smještaja zajedno sa maloljetnom djecom u sklonište ili dom za žrtve obiteljskog nasilja, u suradnji s odgovarajućim nevladinim organizacijama,
- izraditi plan sigurnosti,
- posredovati i pomoći kod ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje kod Hrvatske odvjetničke komore,
- pomoći i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu,
- uputiti žrtve u odgovarajuće savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji,
- pružati podršku žrtvama nasilja tijekom i nakon boravka u „skloništu za žrtve nasilja“,
- nakon prestanka smještaja izraditi zajedno sa žrtvama individualni plan rada, osigurati žrtvi odgovarajuća socijalna prava i socijalne usluge,
- pružiti psihosocijalnu podršku djeci te uključiti cijelu obitelji u odgovarajuće tretmane.
Stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad dužni su uspostaviti kontakt i s počiniteljem nasilja te ga uključiti u odgovarajuće tretmane za počinitelje nasilja u obitelji čiji cilj je trenutno zaustavljanje nasilnog ponašanja i stjecanje minimalnog uvida i preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje.